Specifične ozljede u košarci – I. dio – ozljede šake, ručnog zgloba i prsnog koša

Ozljede šaka, zglobova i gornjih ekstremiteta

Većina ozljeda gornjih ekstremiteta u košarci uključuje šaku i ručni zglob, a najčešći uzrok ozljeda istih je pad ili udarac tijekom hvatanja lopte. Ozljeda obično zahvaća proksimalni interfalangealni zglob (prvu trećinu prstiju) te metakarpofalangealni zglob (zglob koji spaja prvu trećinu prstiju sa šakom). Rameni zglob i lakat su rijeđe zastupljeni i najčešće se radi o ozljedama uzrokovanim padovima ili sudarom sa protivničkim igračem ili suigračem.

Ozljeda zgloba obično nastaje kao posljedica pada na ispružene ruke. Jedan od načina takvog ozlijeđivanja je prekršaj (guranje od strane protivničkog igrača) tijekom izbačaja lopte ili tijekom skoka. Dolazi do ozljeda ligamenata i kostiju. Ukoliko dođe do ozljede kostiju, najčešće se radi o frakturi skafoidne kosti ili čunaste kosti (os scaphoideum). Radiografska snimka odmah nakon ozljede daje normalan nalaz u 5-15% slučajeva, a CT 72 sata nakon ozljede se koristi u slučajevima kada je potrebna brza dijagnoze i potvrda ranije dijagnoze. Proksimalne frakture čunaste kosti imaju teži i duži tijek oporavka od distalnih fraktura što je posljedica cirkulacije u samoj kosti (opskrba krvlju čunaste kosti teče od distalno prema proksimalno). Ukoliko se radi o sumnji na frakturu čunaste kosti, a RTG snimka je negativna, šaku je potrebno imoblizirati dok se ne dokaže fraktura, ukoliko je do nje došlo, koristeći druge dijagnostičke postupke (MR, CT).

Ozljeda ligamenata uzrokuje poremećaje i bolnost kompleksnih pokreta pripadajućih zglobova i mogu uzrokovati pojavu artritisa ukoliko se ne započne sa liječenjem na vrijeme. Bez obzira koji je ligament ozlijeđen, potrebno je što prije započeti sa RICE trapijom (odmor, led, antiedematozna terapija). Po potvrdi ozljede, potrebno je nastaviti ili prilagoditi proces liječenja i rehabilitacije.

U 90% slučajeva ozljeda ručnih zglobova radi se o proksimalnom interfalangealnom zglobu i o metakarpofalangealnom zglobu. Kod sumnje na njihovu ozljedu, potrebno je provjeriti aktivni i pasivni opseg pokreta prstiju i njihovu stabilnost. 4 ligamenta utječu na njihovu stabilnost. Obično se radi o ozljedi kolateralnih ligamenata koje nastaju udarcem lopte sa strane. Ukoliko je radiografska snimka negativna, obično se koristi imobilizacija zahvaćenog zgloba/ova kroz 1-2 tjedna, a nakon toga učvršćivanje ozlijeđenog zgloba sa prvim zdravim zglobom. Igrač se može odmah vratiti u igru, ali je povećana opasnost od ponovne ozljede. Ukoliko je lopta igrača udarila od naprijed, često dolazi do distorzije srednjih članaka prstiju. U tom slučaju pristupa se longitudinalnoj trakciji zahvaćenih članaka prstiju i njihovoj repoziciji nakon koje slijedi imobilizacija kroz 3 tjedna i zatim kroz 3 tjedna učvršćivanje ozlijeđenog prsta sa prvim zdravim prstom. Položaj za imobilizaciju je 15° fleksije.

Ozljede prsnog koša

Ozljede prsnog koša u košarci nisu toliko česte i najčešće se radi o ozljedama uzrokovanim udarcem protivnika laktom. Te ozljede su vrlo bolne, osobito kod žena, iako nisu osobito opasne. Primjena leda i nesteroidnih protuupalnih lijekova te kompresija pomažu kod takvih slučajeva. Ukoliko je udarac bio izrazito neugodan i snažan te se sumnja na pneumotoraks ili na puknuće rebara, potrebno je napraviti RTG snimku što je brže moguće.

Dejan Subota

(izvor teksta: Freddie H. Fu i suradnici: Sports Injuries: Mechanisms, Prevention, Treatment 2nd edition (December 1994))